Pročitajte

Pišemo o roditeljstvu, dječjem razvoju, obiteljskim, partnerskim odnosima...

Sramežljivo dijete i kako mu pomoći?

Sanja Mazor Češarek, dipl. psiholog-profesor

Sramežljivo dijete i kako mu pomoći?

Faza sramežljivosti je nomalna razvojna faza, i najčešće se događa između druge i treće godine života. Međutim, kod neke djece ta faza ne prestaje i postaje jasno da je sramežljivost dio djetetova karaktera, povezana sa tempreamentom (oprezna i osjetljiva djeca) i crtama ličnosti (introvertirana djeca).
Sramežljivost djetetu uzrokuje pobleme u normalnom funkcioniranju i sudjelovanju u aktivnosti koje su ugodne, zabavne i korisne (komunikacija s drugim ljudima i djecom, sklapanje prijateljstva, sudjelovanje u igri, polazak u vrtić ili školu…)

Više...

Moj korona dnevnik

Rebeka Bulat, dipl. psiholog-profesor

Moj korona dnevnik

Jednog vikend jutra jedna je mama potaknula jedanaestogogišnjeg sina da zajedno naprave nešto zanimljivo i korisno za njegove vršnjake. Kroz razgovor, zajedničko planiranje, biranje materijala i rješavanje tehničkih zavrzlama napravili su Moj korona dnevnik.

Ova mala knjižica namjenjena je djeci osnovnoškolske dobi ili predškolcima koji ju mogu uz pomoć roditelja ispuniti, obojati, urediti po volji i sačuvati kao uspomenu na ovo jedinstveno iskustvo u događaju kojega će pamtiti i povijest.

Materijal je namijenjen za osobnu upotrebu ili upotrebu u edukativne svrhe.

Više...

Kako podržati socijalno emocionalni razvoj djeteta?

Rebeka Bulat, dipl. psiholog-profesor

Kako podržati socijalno emocionalni razvoj djeteta?

Socijalno-emocionalni razvoj odvija se uvijek u kontekstu s drugima, te je u tom smislu od samog rođenja velika važnost okoline djeteta. Dolaskom na svijet, biološki smo pripremljeni na ljubav, na stvaranje odnosa s drugima, a od početka nam je potrebna sigurnost i osjećaj da će netko biti tu kada nam zatreba. Prve interakcije tako oblikuju socijalno emocionalni razvoj djeteta kroz razvoj privrženosti i osjećaja sigurnosti/nesigurnosti koji dijete razvija prema svojoj okolini.

Više...

Djeca, glazba i govor

Rebeka Bulat, dipl. psiholog-profesor

Djeca, glazba i govor

Imaju li glazba i govor nešto zajedničko? Na prvi pogled slušatelj će uočiti vrlo jasnu razliku između predavanja o novim poreznim zakonima i slušanja popularne pjesme, no istraživači ipak često uspoređuju to dvoje. Prema njima glazba i jezik (uključujući i znakovni jezik) imaju puno toga zajedničkog – ritam, pauze, podizanje i spuštanje tonova te pisani ili zvučni izražaj. Sve to prisutno je u govoru, a iste karakteristike ima i glazba. Kada govorimo, radimo pauze i koristimo određeni ritam, riječ možemo izgovoriti ili napisati isto kao i ton koji možemo odsvirati ili zapisati.
Neki smatraju da su glazba i govor evoluirali iz istog pretka – „glazbogovora“, koji je s jedne strane imao ulogu prenositi konkretne informacije (današnji govor), a s druge strane emocionalne poruke (karakteristično za glazbu). Iako i glazbom i govorom prenosimo i informacije i emocije, neki smatraju da su zapravo to dvije krajnosti nekadašnjeg „glazbogovora“.

Više...

Rano učenje kroz glazbu, pjesmu i ples

Rebeka Bulat, dipl. psiholog-profesor

Rano učenje kroz glazbu, pjesmu i ples

Iako je sposobnost plesanja, koja zahtijeva veću koordinaciju, rezervirana za stariju djecu, i male bebe mogu uskladiti svoje kretnje s glazbenim tempom, a sve to praćeno je i pozitivnim afektom koji ne možete ne prepoznati – bebinim smiješkom. Glazba je svuda oko nas. Pjevanje je, kao i govor, jedan od načina na koji ljudi prenose poruke, izražavaju emocije i prenose svoju kulturu.

Jeste li primijetii da bebe više pokreću svoje tijelo kao odgovor na glazbu nego na govor? Obratite pozornost kako ih glazbi više privlači ritam nego melodija. Već male bebe imaju sposobnost uskladiti svoje kretnje s određenim zvukovima, točnije s njihovim ritmom.

Više...

Brže je bolje? Ili nije?

Rebeka Bulat, dipl. psiholog-profesor

Brže je bolje? Ili nije?

Roditelji često upadaju u zamku i uspoređuju bebu sa starijom sestrom ili bratom, rođakom, bebom prijatelja, ali i iz svoje okoline često čuju „Moja je beba s četiri mjeseca već…“. Sve to može utjecati na natjecateljski duh među roditeljima kada je u pitanju razvoj bebe ili poticati nepotrebnu zabrinutost pa se roditelji mogu pitati zašto se njihova beba još ne okreće na trbuh, zašto ne govori i sl. Roditelj koji traži podatke o razvoju djece među prijateljima, znancima i rodbinom, vrlo će vjerojatno pronaći primjer djeteta koje je neku vještinu usvojilo prije njegova i primjer djeteta koje je neku vještinu usvojilo nakon njegova. Kako u tom slučaju znati je li razvoj vaše bebe uredan?

Više...

Razvoj i vrijeme otvorenih vrata

Rebeka Bulat, dipl. psiholog-profesor

Razvoj i vrijeme otvorenih vrata

Može li stari pas naučiti nove trikove? Postoji li vrijeme koje je optimalno za razvoj određenih vještina i sposobnosti? Istraživanja pokazuju da postoji vrijeme u kojemu je mogućnost djelovanja na neki aspekt razvoja veće, odnosno da nije zanemarivo kada pružamo koji razvojni poticaj. Ovo je povezano s prethodno opisanom sposobnosti mozga koju nazivamo plastičnost, a koja nam govori o važnosti okolinskih utjecaja na naš razvoj. Uz nasljeđe, konačnu arhitekturu našeg mozga oblikuju i okolinski faktori poput svakodnevnog iskustva, ljubavi, njege, obrazovanja.

Više...

Znatiželja ili zašto su pitanja važnija od odgovora

Rebeka Bulat, dipl. psiholog-profesor

Znatiželja ili zašto su pitanja važnija od odgovora

Znatiželja je jedan od prvih kotačića koji pokreću stroj učenja, a time i dječji razvoj, vodeći dijete ka sve većem razumijevanju i upoznavanju sebe i svijeta oko sebe. Zapravo, učenje počinje i prije samog rođenja, još u prenatalnom razdoblju. Od prvih dana bebe polako upoznaju svijet zahvaljujući svojoj percepciji i osjetima koji su u dinamičnom odnosu s pokretom, motorikom. Gledanje, slušanje, dodirivanje, kušanje, mirisanje, u kombinaciji s hvatanjem, manipuliranjem ručicama, puzanjem, hodanjem, skakanjem, trčanjem osnova su za sva prva učenja. Mnogo je toga što mala djeca u prvim godinama uče o svijetu, a sve zahvaljujući unutarnjoj potrebi za učenjem i znatiželji. S vremenom stvari koje se ponavljaju postaju poznate, time i dosadne, a pažnja se usmjerava na novo, nepoznato, neočekivano. A toga uvijek ima, i djeca za razliku od odraslih to vrlo dobro prepoznaju i istražuju.

Više...

Bez motivacije, učenje je mučenje

Rebeka Bulat, dipl. psiholog-profesor

Bez motivacije, učenje je mučenje

Kraj ljeta donosi djeci i roditeljima često miješane osjećaje, iščekivanje, veselje, uzbuđenje, ali i brige, nedoumice, strahove. I roditelji i djeca često ulaze u novu školsku godinu podijeljenih osjećaja, a ovo posebno vrijedi za one koji će se po prvi puta naći u školskim klupama. U ovo vrijeme većina se vraća obavezama, užurbanom dnevnom ritmu i u iščekivanju je novih izazova koje donosi nova školska godina.
Škola je važan dio života svakog od nas, ona je puno više od njenog akademskog dijela. U školi djeca osim što usvajaju znanja uče i o komunikaciji, socijalnim odnosima, samokontroli, kako regulirati vlastite emocije, izboriti se za sebe, poštivati druge, kako se nositi s neuspjehom, biti uporan i sl.
Iako je danas nekako sve izraženiji trend usmjeravanja na akademske vještine, i to još u ranoj predškolskoj dobi, za uspješno školovanje, važne su i neke druge stvari. Da, ima nečeg važnijeg u školi od brojki i slova. Nečeg bez čega učenje postaje mučenje. To je ono što nas pokreće, a krije se iza riječi motivacija.

Više...

Čiča miča - moćna je priča

Rebeka Bulat, dipl. psiholog-profesor

Čiča miča - moćna je priča

Priče postoje sigurno od kada postoji i jezik. Može se reći da je pričanje priča najstariji oblik obrazovanja. Od davnina, pričama su se genaracijama prenosila vjerovanja, tradicija, običaji.
No, priče nisu samo oblik zabave, jedan od načina provođenja zajedničkog vremena roditelja i djeteta, već postoje mnoge dokumentirane dobrobiti pričanja odnosno slušanja priča, poput npr. obogaćivanja jezika i pismenosti, razvijanja razumijevanja socijalnog svijeta kod djece.

Više...

Emocionalno fokusirana terapija za parove (EFT)

Rebeka Bulat, dipl. psiholog-profesor

Emocionalno fokusirana terapija za parove (EFT)

Emocionalno fokusirana terapija za parove se zasniva na strukturiranom pristupu kojega su 80-tih godina razvili dr. Sue Johnson i Les Greenberg. Ovaj pristup utemeljen na teoriji privrženosti prepoznaje važnost primarnih emocija za vlastito unutarnje iskustvo, ali i za stvaranje interakcijskih obrazaca u primarnom odnosu privrženosti. Na emocije se gleda kao na snažnu silu moguće promjene, a ne samo kao na manifestaciju poteškoća u odnosu.

Više...

Teorija uma ili mislim da on misli

Rebeka Bulat, dipl. psiholog-profesor

Teorija uma ili mislim da on misli

Misliti o tuđim mislima veoma je zahtjevan kognitivni posao. Manja djeca zbog još potrebnog sazrijevanja određenih sposobnosti (jezika, pozornosti, izvršnih funkcija) nemaju razvijenu ovu vještinu. Neka djeca sa specifičnim razvojnim teškoćama (npr. autizam) i u starijoj dobi imaju problema s ovako složenim zadacima. Naime fizički nam je svijet svima dostupan putem naših osjetila, no o mentalnom svijetu u koji smo kroz interakcije s drugim ljudima svakodnevno uronjeni nije tako lako dostupan, opipljiv.

Više...

Programi

Razvojno podržavajući programi za roditelje i djecu

2-12 mj

BEBArije

  • 5.0

Razvojno poticajne radionice za roditelje i bebe.

Bebado 7
Trajanje60 min
Dob2-12 mj

do 30 mj

Baby Signs®

  • 5.0

Djeca govore i prije nego pričaju.

Djecedo 7
Trajanje60 min
Dob12-30 mj

18-36 mj

Mali istraživači

  • 5.0

Družimo se, igramo, istražujemo.

Grupado 7
Trajanje60 min
Dob18-36 mj

5-10 god

Veseli krug

  • 5.0

Razvoj socijalno-emocionalnih vještina.

Djecedo 8
Sat60 min
Program 2 mj

Prijavite se za primanje novosti

Upiti za radionice!
+385 98 987 1074
Povežimo se

Želim primati obavijesti